Skip to content
25 listopada 2026
{{current_weather.desc}}
{{day.dt | momentjs(atts.date)}}
{{day.temp | temp}}° {{day.temp_min | temp}} °
, Zagreb
Maja Pokrovac na konferenciji GEN-I: Hrvatska mora krenuti u snažniji razvoj obnovljivih izvora energije
22/10/2026
Na konferenciji GEN-I partner Event Hrvatska, održanoj 20. listopada u Opatiji, Maja Pokrovac, direktorica OIEH-a, predstavila je konkretne mogućnosti razvoja hrvatske energetike – od novih obnovljivih kapaciteta i baterijskih spremnika do investicija koje mogu povezati energetiku, industriju i poljoprivredu.
Energetske krize posljednjih godina jasno su pokazale koliko ovisnost o uvoznim energentima može izložiti gospodarstvo nepredvidivim cijenama i vanjskim poremećajima. No svaka kriza istodobno otvara pitanje što možemo učiniti drukčije i kako ranjivosti pretvoriti u razvojne prilike.
Upravo je to bila polazišna točka konferencije GEN-I partner Event Hrvatska na kojoj su se okupili predstavnici energetskog sektora kako bi razgovarali o izazovima i prilikama hrvatskog tržišta. Među govornicima bila je i Maja Pokrovac , direktorica Obnovljivih izvora energije Hrvatske (OIEH), koja je predstavila realističan pogled na domaće energetske potencijale i smjer u kojem Hrvatska može razvijati svoj elektroenergetski sustav.
Od energetskih izazova do novih prilika
Sandi Kavalič , član Uprave GEN-I -ja i direktor GEN-I-ja Hrvatska , istaknuo je da je cilj događanja razmjena ideja, sagledavanje izazova i prepoznavanje prilika koje iz njih proizlaze. Kao primjere izazova naveo je krize povezane s ratom u Ukrajini i napetostima oko Hormuškog tjesnaca, koje su pokazale ovisnost energetskih tržišta i rizike povezane s cijenama energenata.
Istodobno, razvoj mogućnosti domaće proizvodnje i pohrane energije otvara nove prilike. Kavalič je istaknuo i iskustvo GEN-I-ja kao resurs koji može pridonijeti razvoju hrvatskog tržišta, uz poruku da Hrvatska može učiti iz iskustava drugih zemalja i zajednički raditi na boljoj energetskoj budućnosti.
Domaći izvori energije kao temelj energetske sigurnosti
U svojem izlaganju „ Energetska tranzicija bez zadrške – razvoj tržišta obnovljivih izvora, investicijske prilike i vizija budućnosti ” Maja Pokrovac predstavila je stanje hrvatskog elektroenergetskog sustava, aktualne trendove i mogućnosti daljnjeg razvoja obnovljivih izvora.
U prvih šest mjeseci 2026. obnovljivi izvori pokrili su 58 % ukupne potrošnje električne energije . Tijekom istog razdoblja instalirano je dodatnih 236 MW sunčanih elektrana , čime je njihov ukupni instalirani kapacitet premašio 1.500 MW .
Podaci o proizvodnji tijekom ljeta pokazuju i kako klimatski uvjeti utječu na elektroenergetsku bilancu. Zbog dugotrajnih suša dotoci vode u hidroelektrane pali su na 43 % uobičajenih vrijednosti, dok su sunčane elektrane proizvele 53 % više električne energije nego prethodnog ljeta. U kolovozu 2026. su ostvarile rekordnu mjesečnu proizvodnju od 220 GWh .
Maja je naglasila potrebu za ubrzanjem razvoja domaćih izvora energije kako bi uhvatili korak s ostalim europskim zemljama. Razvoj obnovljivih izvora nije samo pitanje proizvodnih kapaciteta, nego i prilika za smanjenje uvozne ovisnosti, privlačenje investicija i jačanje konkurentnosti gospodarstva, istaknula je.
Baterijski spremnici u fokusu
Jedna od tema konferencije bila je sve važnija uloga baterijskih spremnika u elektroenergetskom sustavu. Grgur Čepo , voditelj ključnih kupaca u GEN-I -ju Hrvatska , govorio je o njihovoj ulozi u stabilizaciji opskrbe, osobito u kontekstu zagušenja mreže u priobalju, te o važnosti upravljanja pohranjenom energijom.
Čepo je istaknuo da baterijski sustavi otvaraju različite mogućnosti ulaganja, od vlastitih investicija poduzeća do modela u kojima sudjeluju u partnerstvu s energetskom tvrtkom. Govorio je i o mogućnostima povezivanja baterija s proizvodnjom električne energije na lokaciji potrošnje, uključujući on-site PPA modele. Također je iznio i procjene o mogućem povratu ulaganja u baterijske sustave u razdoblju od nekoliko godina, naglašavajući pritom važnost upravljanja sustavima i odabira odgovarajućeg investicijskog modela.
OIEH se ovom temom bavi i kroz stručne analize. U suradnji s Fakultetom elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu i Energetskim institutom Hrvoje Požar, uz potporu EBRD-a, izradio je prvu nacionalnu studiju o optimalnim lokacijama i snagama baterijskih spremnika（https://oie.hr/studije/#flipbook-df_33158/1/）. U scenariju realizacije svih projekata obnovljivih izvora s energetskim odobrenjem studija je identificirala optimalnu potrebu za 1.620 MW baterijskih spremnika na 17 lokacija, pri čemu je 75 % potrebne snage na području prijenosne mreže Split.
Nove investicijske mogućnosti od poljoprivrede do Jadrana
U izlaganju je direktorica OIEH-a predstavila i druge mogućnosti razvoja obnovljivih izvora u Hrvatskoj, uključujući agrosolarne i akvasolarne projekte, biometan te pučinske vjetroelektrane i plutajuće sunčane elektrane.
Prema studiji（https://oie.hr/studije/#flipbook-df_25695/1/） OIEH-a, Hrvatska bi na samo 5 % poljoprivrednog zemljišta mogla instalirati do 4,7 GW agrosunčanih elektrana . Primjena plutajućih sunčanih elektrana u postojećoj slatkovodnoj akvakulturi mogla bi omogućiti godišnju proizvodnju više od 16.000 tona ribe .
Značajan potencijal postoji i na moru. Studija（https://oie.hr/studije/#flipbook-df_25705/1/） koju je OIEH izradio u suradnji s Fakultetom strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, OIKON-om i Pokretom otoka, uz potporu EBRD-a, identificirala je više od 29.000 četvornih kilometara potencijalno pogodnih za razvoj pučinskih vjetroelektrana i plutajućih sunčanih elektrana .