Skip to content
AKADEMIJA NAUKA I UMJETNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE
Bistrik 7, 71000 Sarajevo, BiH（https://www.google.com/maps/place/Academy+of+Sciences+and+Arts+of+Bosnia+and+Herzegovina/@43.8563707,18.4299437,15z/data=!4m6!3m5!1s0x4758c8b8a2ec2edf:0x2784b1ec07e6e7dc!8m2!3d43.8563707!4d18.4299437!16s%2Fm%2F04lj1z0?entry=ttu）
+387 33 560 700
+387 33 560 703
akademija@anubih.ba
JAVNE NABAVKE（https://www.anubih.ba//javne-nabavke/）
O AKADEMIJI（https://www.anubih.ba/） Misija Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine（https://www.anubih.ba/misija-akademije-nauka-i-umjetnosti-bosne-i-hercegovine/）
Historijat ANUBiH（https://www.anubih.ba/historijat-anubih/）
Predsjedništvo（https://www.anubih.ba/predsjednistvo/）
Predsjednici ANUBiH od 1966-（https://www.anubih.ba/predsjednici-anubih-od-1966/）
ORGANIZACIJA（https://www.anubih.ba/organizacija/） ODJELJENJA ODJELJENJE DRUŠTVENIH NAUKA（https://www.anubih.ba/odjeljenje-drustvenih-nauka/）
ODJELJENJE HUMANISTIČKIH NAUKA（https://www.anubih.ba/odjeljenje-humanistickih-nauka/）
ODJELJENJE MEDICINSKIH NAUKA（https://www.anubih.ba/odjeljenje-medicinskih-nauka/）
ODJELJENJE PRIRODNIH I MATEMATIČKIH NAUKA（https://www.anubih.ba/odjeljenje-prirodnih-i-matematickih-nauka/）
ODJELJENJE TEHNIČKIH NAUKA（https://www.anubih.ba/odjeljenje-tehnickih-nauka/）
ODJELJENJE UMJETNOSTI（https://www.anubih.ba/odjeljenje-umjetnosti/）
ODBORI PREDSJEDNIŠTVA（https://www.anubih.ba/odbori-predsjednistva/）
ORGANIZACIONE JEDINICE（https://www.anubih.ba/organizacione-jedinice/）
SEKRETARIJAT（https://www.anubih.ba/sekretarijat-akademije-nauka-i-umjetnosti-bosne-i-hercegovine/）
ČLANSTVO ČLANOVI（https://www.anubih.ba/clanovi/）
POČASNI ČLANOVI（https://www.anubih.ba/pocasni-clanovi/）
PREMINULI ČLANOVI（https://www.anubih.ba/preminuli-clanovi-anubih/）
BIBLIOTEKA I ARHIV ONLINE KATALOG ANUBiH（https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/search?db=anubih）
RELEVANTNE BAZE PODATAKA（https://www.anubih.ba/relevantne-baze-podataka/）
PUBLIKACIJE ČASOPISI Acta Medica Academica（https://www.ama.ba/index.php/ama）
Dijalog（https://dijalog.anubih.ba）
Godišnjak（https://godisnjak.anubih.ba/index.php/godisnjak）
Sarajevo Journal of Mathematics（https://sjm.anubih.ba/index.php/sjm）
OSTALA IZDANJA（https://bastina.anubih.ba/home）
BAŠTINA（https://bastina.anubih.ba/home）
Aktivnosti Međunarodna saradnja（https://www.anubih.ba/medjunarodna-saradnja/）
Projekti（https://www.anubih.ba/projekti/）
Sporazumi o saradnji（https://www.anubih.ba/sporazumi-o-saradnji/）
Naučna zajednica（https://www.anubih.ba/naucna-zajednica/）
Intervju（https://www.anubih.ba/intervju/）
Pristupna predavanja（https://www.anubih.ba/pristupna-predavanja/）
In Memoriam（https://www.anubih.ba/in-memoriam/）
Arhiva（https://www.anubih.ba/aktuelnosti/）
YouTube kanal ANUBiH（http://www.youtube.com/@anubih1966）
Odjeljenje medicinskih nauka
Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
ODJELJENJE MEDICINSKIH NAUKA CENTAR ZA KOORDINACIJU MEDICINSKIH ISTRAŽIVANJA CENTAR ZA KONTROLU BOLESTI I GEOZDRAVSTVENE STUDIJE ODBOR ZA GERIJATRIJU I GERONTOLOGIJU ODBOR ZA KARDIOVASKULARNU PATOLOGIJU ODBOR ZA MALIGNA OBOLJENJA ODBOR ZA ORALNO ZDRAVLJE ODBOR ZA PSIHIJATRIJSKA I NEUROLOŠKA ISTRAŽIVANJA
Misija Odjeljenja medicinskih nauka ANUBiH je da naučnim principima definiše uočene biomedicinske probleme u Bosni i Hercegovini te da u saradnji sa naučnicima i naučnim institucijama biomedicinske orijentacije iz zemlje i inostranstva osmisli njihova rješenja zasnovana na rezultatima istraživačkog rada. Pored toga, značajna djelatnost Odjeljenja je izdavačka djelatnost koja se ogleda putem redovnog izlaženja internacionalnog medicinskog časopisa Acta Medica Academica i drugih izdanja ANUBiH. U okviru Odjeljenja djeluju Centar za koordinaciju medicinskih istraživanja, Centar za kontrolu bolesti i geozdravstvene studije, Odbor za kardiovaskularnu patologiju, Odbor za maligna oboljenja, Odbor za oralno zdravlje, Odbor za gerijatriju i gerontologiju i Odbor za psihijatrijska i neurološka istraživanja.
Članovi Odjeljenja:
Redovni članovi (akademici)
Muhidin Hamamdžić (sekretar Odjeljenja), Mirsada Hukić, Lidija Lincender-Cvijetić, Senka Mesihović-Dinarević, Ljerka Ostojić, Husref Tahirović, Enver Zerem.
Dopisni član
Semir Vranić
Zahtjev za pokroviteljstvo promocije knjige（https://forms.gle/bjhe9WAY3vNCST8g8）
Zahtjev za pokroviteljstvo/organizaciju naučnog skupa（https://forms.gle/YqMJhiPLjKufzBvV7）
Centar za koordinaciju medicinskih istraživanja
Direktor Centra: akademik Husref Tahirović
Tehnička sekretarka Centra: Nerma Tanović, dipl. anglista
Članovi : akademik Muhidin Hamamdžić, akademkinja Lidija Lincender-Cvijetić, akademkinja Senka Mesihović-Dinarević, akademkinja Mirsada Hukić, akademkinja Ljerka Ostojić i akademik Enver Zerem, dopisni član ANUBiH prof. dr. Semir Vranić, prof. dr. Gordan Srkalović, domaći član ANUBiH.
*****
Misija Centra za koordinaciju medicinskih istraživanja (CKMI) Odjeljenja medicinskih nauka ANUBiH je da u saradnji s naučnicima i naučnim institucijama biomedicinske orijentacije iz zemlje i inostranstva pomaže domaćim istraživačima u pripremi istraživačkih projekata. Na zahtjev istraživača ili njihovih institucija CKMI pruža pomoć pri pisanju, recenziranju i realizaciji naučnoistraživačkih projekata te objavljivanju dobivenih rezultata. Osim toga, djelatnost CKMI je izdavanje internacionalnog medicinskog časopisa Acta Medica Academica (www.ama.ba（http://ama.ba/index.php/ama）) čija vizija je njegovo indeksiranje u indeksnim bazama: Science CitationIndex Expanded (Web of Science), Current Contents / Social & Behavioral Sciences i Current Contents / Clinical Medicine. Misija časopisa je objavljivanje originalnih strogo recenziranih članaka iz područja biomedicine i njihova prezentacija putem stranice časopisa naučnoj javnosti širom svijeta. CKMI pruža pomoć mladim istraživačima prilikom pripreme njihovih prvih članaka za objavljivanje kada žele rezultate svojih istraživanja objaviti u časopisu Acta Medica Academica u slučaju kada se pojavljuju kao samostalni autori ili u koautorstvu s istraživačima koji također prvi put objavlju svoje članke.
Projekti Centra za koordinaciju medicinskih istraživanja
Clinicopathologic Characteristics and Proteomic Profiling of Small Cell Lung Carcinoma（https://www.anubih.ba//wp-content/uploads/Clinicopathologic-Characteristics-and-Proteomic-Profiling-of-Small-Cell-Lung-Carcinoma.pdf）
Doktorske disertacije
Husref Tahirović : Periferni metabolizam hormona štitnjače u fiziološkim okolnostima i kod različitih patoloških stanja: doktorska disertacija (PDF)（https://bastina.anubih.ba/bitstreams/2c0bdbe1-5c9e-4837-9ffc-6b91fae35671/download）
Semir Vranić : Human Epidermal Growth Factor Receptors 1 and 2 (EGFR/HER1 and HER-2/NEU) status in invasive apocrine carcinoma of the breast: dissertation (PDF)（https://bastina.anubih.ba/bitstreams/9249530d-48f6-41c6-abfa-ea2341311497/download）
Gordan Srkalović : Uticaj alfa-adrenergične i opoidne blokade na funkciju vaskularnih beta-adrenoceptora u šoku: doktorska disertacija (PDF)（https://bastina.anubih.ba/bitstreams/66877dd9-5323-41e0-87f5-6bf71035803a/download）
Sead Brkić : Funkcionalni značaj, hemodinamske karakteristike i faktori razvoja kolateralne cirkulacije poslije eksperimentalne arterijske okluzije: disertacioni rad (PDF)（https://bastina.anubih.ba/server/api/core/bitstreams/c7bc6298-74cd-4fe8-93f9-f0d84fcf854d/content）
Muhidin Hamamdžić: Ispitivanje uticaja tireoidektomije i pankreatektomije na metabolizam glukoze, sadržaj holesterola, ukupnih proteina i citološke odnose u krvi ovaca: disertacija (PDF)（https://bastina.anubih.ba/server/api/core/bitstreams/d3d8f205-198c-4b62-b3a1-0c63c58269ba/content）
Milivoje Sarvan : Les lésions pleuro-pulmonaires de la maladie de Hodgkin: thèse pour le doctorat (PDF)（https://bastina.anubih.ba/server/api/core/bitstreams/272347c1-9e3c-4fe6-a585-651a5f18cd30/content）
Ljerka Ostojić : Ultrastrukturne karakteristike endotela ductus thoracicusa pod djelovanjem histamina: doktorska disertacija (PDF)（https://bastina.anubih.ba/server/api/core/bitstreams/5277ad5f-df0b-4d21-ace2-51039ad3b81a/content）
Slobodan Loga : Poluživot antipirina u plazmi bolesnika liječenih sa psihofarmacima: doktorska disertacija (PDF)（https://bastina.anubih.ba/server/api/core/bitstreams/b792a88b-ccb4-4473-b12b-cb64f277e8dc/content）
Lidija Lincender-Cvijetić : Tomodenzitometrijska evaluacija indeksa veličine pankreasa: doktorska disretacija (PDF)（https://bastina.anubih.ba/items/34285789-3b53-43fd-979b-fb2e31dab6da）
Berislav Topić : Muko-periostalne promjene arteficijelno alteriranog oralnog vestibuluma: doktorska disertacija (PDF)（https://bastina.anubih.ba/server/api/core/bitstreams/2224ffab-cb30-4669-8307-24b0d6818171/content）
Intervjui
Od Sarajeva do vrha onkologije: Priča o dr. Gordanu Srkaloviću（https://blog.bjbms.org/od-sarajeva-do-vrha-onkologije-prica-o-dr-gordanu-srkalovicu/）
Uvid u život i rad medicinskog pionira Rođen u Sarajevu, Bosna i Hercegovina, dr. Srkalović postao je lider u hematologiji i onkologiji, s izuzetnom karijerom obilježenom značajnim doprinosima istraživanju i kontinuiranim akademskim priznanjima. Njegova stručnost i strast za poboljšanjem ishoda pacijenata i inovativno istraživanje ga čine pravim pionirom u svom polju.
Dopisni član ANUBiH Semir Vranić, dr. med.: Intervju za web portal BosnianPathology（https://www.bosnianpathology.org/semir-vranic-md-phd-the-intersection-of-medicine-academia-and-sevdah/）
Dopisni član ANUBiH Semir Vranić, dr. med.: Intervju za web portal Bosnian Pathology - The Intersection of Medicine, Academia, and Sevdah
Informacije iz Centra za koordinaciju medicinskih istraživanja
9. 11. 2023: Promocija knjige „Dr. Isak Samokovlija – Život u bijelom mantilu“ u Zagrebu（https://www.anubih.ba/u-zagrebu-odrzano-predstavljanje-knjige-dr-isak-samokovlija-zivot-u-bijelom-mantilu-akademika-husrefa-tahirovica/）
29. 9. 2023: Promocija knjige „Dr. Isak Samokovlija – Život u bijelom mantilu“ u Sarajevu（https://www.anubih.ba/promovisana-knjiga-dr-isak-samokovlija-zivot-u-bijelom-mantilu/）
6. 7. 2023: Promocija knjige „Dr. Isak Samokovlija – Život u bijelom mantilu” u Tuzli（https://www.anubih.ba/odrzana-promocija-knjige-dr-isak-samokovlija-zivot-u-bijelom-mantilu/）
19. 12. 2024: Daniel Barić: Prikaz – Husref Tahirović, Dr. Isak Samokovlija. Život u bijelom mantilu（https://www.anubih.ba/wp-content/uploads/Prikaz-Husref-Tahirovic-Dr.-Isak-Samokovlija.-Zivot-u-bijelom-mantilu-Baric.pdf）
19. 12. 2024: Daniel Barić: Prikaz – Husref Tahirović, Le docteur Isak Samokovlija. Une vie en blouse blanche (Balkanologie)（https://www.anubih.ba/wp-content/uploads/Prikaz-Le-docteur-Isak-Samokovlija.-Une-vie-en-blouse-blanche-Baric-Balkanologie.pdf）
Aktuelno: Dr. Isak Samokovlija – Život u bijelom mantilu – Husref Tahirović | Emisija Čitamo knjige（https://www.federalna.ba/drisak-samokovlija-zivot-u-bijelom-mantilu-husref-tahirovic-wnl1u）
Centar za kontrolu bolesti i geozdravstvene studije
Direktorica Centra : akademkinja Mirsada Hukić
Članovi Centra : akademik Muhidin Hamamdžić, akademik Miloš Trifković, kademkinja Lidija Lincender-Cvijetić, kademkinja Senka Mesihović-Dinarević, dopisni član ANUBiH prof. dr. Semir Vranić, mr.sc. Amra Avdagić, prof. dr. Mirza Ponjavić, IBU, UNTZ, GAUSS, sekretar Centra, prof. dr. Jurica Arapović, SKBM, prof. dr. Rusmir Baljić KCUS, prof. dr. Almir Karabegović, UNSA, prof. dr. Teufik Goletić, UNSA, prof. dr. Monia Avdić, IBU, prof. dr. Fatima Numanović, UNTZ NALAZ, doc. dr. Maja Travar, UKCRS, prof. dr. Nijaz Tihić UNTZ, prof. dr. Selma Uzunović, INZ, dr. med. sci. Maja Ostojić, SKBM, prof. dr. Sead Karakaš, ZZJZ/SBK, dr. sci. Fadila Serdarević, SSST, dr. med. sci. Enes Šačić, JZU DZ KS, dr. sci. Elvir Ferhatbegović, UNTZ, softver ing. Enes Hukić, NALAZ, prof. dr. Lejla Banjanović-Mehmedović, UNTZ ETF, prof. dr. Amela Begić, KCUS, prof.dr. Hariz Halilović, prof. dr. Ermina Iljazović, prof. Edin Jusufović, prof. dr. Aida Selmanagić, prof. dr. Devleta Balić, prof. dr. Rijad Konjhdžić.
*****
Primarne namjene Centra su: istraživanja iz oblasti zdravstvenih nauka, okoliša te geozdravstva i njihova primjena u kontroli i prevenciji bolesti, te povezivanje kadrovskih i infrastrukturnih potencijala u Bosni i Hercegovini i široj regiji.
Misija Centra je poticati i njegovati transdisciplinarnu naučnu saradnju kako bi se unaprijedilo razumijevanje složenih interakcija između geoprostornog okruženja (uključujući zemlju, vodu, tlo i zrak) i zdravlja, a sa ciljem bolje prevencije i efikasnije kontrole zaraznih i nezaraznih bolesti.
Osnovni ciljevi Centra su:
istraživački razvoj i integrisana primjena zdravstvenih, geo-nauka i nauke o okolišu u kontroli bolesti;
na istraživanjima zasnovana analiza i predikcija širenja zaraznih i nezaraznih bolesti sa ciljem njihovog praćenja, prevencije i suzbijanja;
povezivanje odgovarajućih bosanskohercegovačkih kadrovskih i infrastrukturnih potencijala vezanih za transdisciplinarna istraživanja;
uspostava i razvoj naučno istraživačke baze podataka u BiH.
ZAKLJUČCI I PREPORUKE SA PRVE OTVORENE SJEDNICE CENTRA ZA KONTROLU BOLESTI I GEOZDRAVSTVENE STUDIJE (PDF)（https://www.anubih.ba//wp-content/uploads/20220107_Zakljucci_i_preporuke.pdf）
Zbog ogromne štete koju nanosi društvenoj zajednici, nedavna pojava novog koronavirusa našla se u samom vrhu interesa svjetskih medicinskih, ekonomskih i političkih autoriteta i institucija. Koronavirusna bolest 2019 (skraćenica COVID-19) se brzo širila i zahvatila više kontinenata i veliki broj zemalja, a zbog čega je Svjetska zdravstvena organizacija 11. marta 2020. godine proglasila pandemiju ove bolesti.
Postojeći sistem nadzora zaraznih i nezaraznih bolesti u Bosni i Hercegovini ima brojne nedostatke. Među najznačajnijim su neujednačen nadzor u različitim dijelovima zemlje, kompletne epidemiološke informacije se ne sakupljaju i ne obrađuju na nivou Bosne i Hercegovine, te su neujednačene preventivne mjere koje se razlikuju u različitim područjima. Dalje, ne rade se jedinstvene biostatističke analize, procjene brzine širenja zaraze u prostoru i vremenu, praćenje efikasnosti pojedinih preventivnih mjera, te kratkoročne i dugoročne prognoze razvoja epidemije. Ne postoji centralizovano niti usklađeno izvještavanje prema zdravstvenim institucijama, različitim nivoima vlasti i građanstvu u Bosni i Hercegovini. Bez posjedovanja tačnih i pravovremenih informacija, donošenje dobrih odluka vezanih za sprečavanje i kontrolu epidemija nije moguće.
Opasnost od nekontrolisanog širenja COVID-19 u Bosni i Hercegovini, složena organizacija javnog zdravstva, te nedostatak političke volje za uspostavom jedinstvenog sistema nadzora i kontrole za cijelu zemlju, motivisali su članove Odbora za mikrobiologiju i srodne discipline da predlože osnivanje istraživačkog Centra za kontrolu bolesti i geozdravstvene studije (CDC/GHS). Centar je zvanično i osnovan 7. decembra 2020. godine pri Odjeljenju medicinskih nauka Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.
Ovaj Centar okuplja i organizuje istraživače iz Bosne i Hercegovine s namjerom da svojim znanjem i stručnošću, kroz istraživanja i razvojne projekte, pomognu institucijama javno-zdravstvenog sistema da spremnije odgovore na ovu i slične situacije u budućnosti.
Dugoročno, ovaj Centar će se razvijati kroz istraživanja unutar raznih oblasti i disciplina okupljenih primarno oko platforme jedinstvenog zdravlja i „geozdravstva“, čija primjena treba stvoriti pretpostavke za efikasnije odgovore na buduće emergentne situacije uzrokovane patogenima, a što u konačnici doprinosi jačanju državne biološke sigurnosti.
Za uspješnu kontrolu epidemija/pandemija uzrokovanih emergentnim patogenima, neophodna su sveobuhvatna istraživanja, kako samog patogena, njegove ekologije, biologije, puteva prenosa, bolesti koju uzrokuje, prevencije i imunizacije, tako i njegovog uticaja na socioekonomske odnose u društvu. Centar za kontrolu bolesti i geozdravstvene studije će ova istraživanja provoditi kroz svoje sekcije za: zdravstvena istraživanja, prevenciju i kontrolu bolesti, emergentne/reemergentne zoonoze i bioterorizam, te geoprostorna istraživanja i transdisciplinarna istraživanja.
Program rada Centra će obuhvatiti i virusološka istraživanja i aktivnosti oko realizacije projekta Odbora za mikrobiologiju i srodne discipline „Ekspertni sistem za praćenje, prevenciju i koordinaciju sprečavanja širenja epidemije COVID-19 – Epidemiološki lokacijsko-obavještajni sistem“.
U Bosni i Hercegovini nije prepoznat nijedan sistem koji bi na jedinstven način i za cijelu zemlju pružao kvalitetne i blagovremene informacije zdravstvenim institucijama koje učestvuju u rješavanju zdravstvenih problema vezanih za epidemiju COVID-19. Ove informacije su nužne donosiocima odluka o sprovođenju različitih mjera usmjerenih na kontrolu epidemije (nabavka zaštitne opreme, testova, kontrola kretanja stanovništva, ekonomske mjere itd.).
Ekspertni sistem za praćenje i sprečavanje širenja COVID-19 virusa – Epidemiološki lokacijsko-obavještajni sistem, koji je kreiran kao istraživački projekat ANUBiH, jedinstven je u Bosni i Hercegovini i široj regiji, te predstavlja originalno autorsko djelo. Namijenjen je naučnicima, ekspertima i profesionalcima iz oblasti zdravstva i drugih relevantnih područja za praćenje i istraživanje epidemijskih pojava. Cilj projekta je da obezbjedi informacije relevantne za epidemiološki nadzor u Bosni i Hercegovini, kao i naučno-istraživačku bazu podataka za druge komplementarne i interdisciplinarne projekte.
Predmet istraživanja je prostorno i vremensko praćenje širenja virusa COVID-19 na prostoru Bosne i Hercegovine kroz:
prikupljanje epidemioloških i drugih podataka važnih za praćenje pojave epidemije i njenog širenja,
biostatističku analizu brzine širenja i prostorno-vremenske distribucije zaraznih i drugih bolesti,
analizu i ocjenu sistema epidemiološkog nadzora, te predlaganje mjera za njegovo poboljšanje,
informisanje, izvještavanje i obavještavanje o epidemiološkoj situaciji i evaluaciju djelovanja kontrolnih mjera u cilju donošenja boljih odluka,
evaluacija epidemioloških podataka kroz aktivni serološki nadzor i
centralizaciju i razmjenu biostatističkih i drugih podataka za istraživačke projekte.
Za realizaciju istraživanja uspostavljeni su: informatičko komunikaciona tehnološka (ICT) infrastruktura, aplikativna platforma, te skupovi podataka i modeli relevantni za praćenje širenja bolesti i biostatističku analizu. Kao dio sistema za epidemiološko obavještavanje, razvijen je geoportal za geovizuelizaciju, komunikaciju, unos i pretraživanje podataka (ELIS geoportal).
Ovaj projekat će se proširiti na komplementarna istraživanja, te programe za edukaciju profesionalaca iz oblasti zdravstva, ali i jedinstvenog zdravlja, što bi pomoglo da se konsekvence postojeće zdravstvene krize ublaže i prevaziđu, te da se iskustva i postignuti rezultati primjene u prevenciji drugih emergentnih pojava.
Za realizaciju planiranih projekata ključnu ulogu ima Centar za kontrolu bolesti i geozdravstvene studije.
Odbor za gerijatriju i gerontologiju
Predsjednica Odbora: akademkinja Ljerka Ostojić
Članovi odbora: akademkinja Lidija Lincender-Cvijetić, akademkinja Senka Mesihović Dinarević, prof. dr. Jovan Dimitrijević, prof. dr. Jasminka Đelilović-Vranić, prof. dr. Ivan Vasilj, prof. dr. Dijana Avdić, mr. sc. Josip Šimić.
*****
Čovječanstvo sve više stari. Starenje je univerzalni proces koji se događa različitom stopom u različitim dijelovima svijeta. Promjene organizma koje se događaju starenjem su mnogobrojne, često nespecifične, ali značajno drugačije nego one koje se događaju u srednjoj životnoj dobi. Jedno od značajnih civilizacijskih pitanja jeste pri kojoj dobi započinje starenje i starost. Iako se i danas navodi granica starosti od 65 godina, ta administrativna ocjena nema znanstvenu podlogu, jer starenje počinje nakon perioda najviših aktivnosti, to jest početkom četvrte decenije. Za tu tvrdnju postoje znanstveni dokazi.
Starenje je evolucijski promijenjeno samo u ljudskoj populaciji i današnja granica trajanja životnog vijeka znatno je produžena u odnosu prema granici primitivna čovjeka. Veliki koraci u napretku civilizacije: medicinska skrb, tehnološki napredak i kvaliteta života, od početka do kraja dvadesetog stoljeća produžili su životni vijek za prosječno tridesetak godina. Istraživanja starenja i starosti usmjerena su i ka smanjivanju funkcijskih i somatskih tegoba koje se događaju starenjem, sve u cilju produžavanja životnog vijeka i poboljšanja njegove kvalitete.
Somatske promjene starenjem su brojne. Količina materijalnog supstrata se smanjuje, tkiva postaju slabije vrijedna i budu nadomještena kvalitetno manje vrijednim tkivima. Osoba starije dobi sporije se oporavlja od fizičkog ili somatskog stresa. Masa tijela često se povećava pa je veća učestalost metaboličkog sindroma (kvartet: pretilost, šećerna bolest, povišene masnoće i povišen krvni tlak). No mišićna tjelesna masa u žena smanjuje se za prosječno 5 kg, a u muškaraca za prosječno 12 kg, što je važan parametar pri primjeni lijekova, koji se često primjenjuju u odnosu prema tzv. nemasnoj tjelesnoj masi. Ktome se količina vode u tijelu sa starenjem smanjuje za prosječno 10-15%.
Starenjem se događaju promjene imunološkog sistema, što je posljedica trajnog imunog remodeliranja. Sa starenjem obično je održan primarni imunološki odgovor na poznate alergene, ali je smanjen odgovor na alergene s kojima do tada starija osoba nije bila u kontaktu. Iz tog razloga osoba starije dobi sklonija je razvoju teških bakterijskih i drugih infekcija, koje su uzrokovane tzv. novim uzročnicima. Imunološke promjene starenjem bazirane su dijelom na smanjivanju njegove aktivnosti, pa je imunološka reakcija kao odgovor na agresivnu vanjsku noksu, 10-20 puta slabija nego u doba puberteta. Starenjem češća je pojava nekih od malignih, ali i zaraznih bolesti.
Napretkom civilizacije, tjelesno vježbanje u cilju usporavanja starenja sve je više u žiži interesa. Pri tomu treba voditi računa o činjenici smanjenja funkcija pojedinih organa starenjem, a posebno kardiovaskularnog, respiratornog i lokomotornog sistema. Znanstveni podaci pokazuju povezanost fizičke aktivnosti i kognitivnih funkcija. Umjerena do veća fizička aktivnost smanjuje rizik kognitivnih oštećenja za preko 30%, poboljšava pamćenje, kao i fizičku i intelektualnu sposobnost obavljanja poslova. Smanjuje pretilost, koja se bitno povećava nakon navršene 45-e godine života.
Posebni ciljevi tjelovježbe sastoje se u održanju i poboljšanju funkcionalne sposobnosti, prevenciji, liječenju i rehabilitaciji nekih akutnih i kroničnih bolesti. Redovito tjelesno vježbanje odgađa i usporava smanjenje pokazatelja funkcionalnih sposobnosti.
Promjene probavnih organa u prevenciji i usporavanju starenja imaju posebno mjesto. Gubitak zuba važan je faktor malnutricije: 50% stanovništva naših područja dobi 65 i više godina, nema nijednog zuba. Pokretljivost jednjaka starenjem se smanjuje. Sekrecija želuca se smanjuje, a pH želučanog soka se povisuje. Smanjuje se broj stanica koje sudjeluju u procesu apsorpcije, usporava se pražnjenje želučanog sadržaja. Motilitet crijeva se smanjuje kao i sekrecija u crijevima. Apsorpcija masti biva polaganija. Smanjuje se tonus unutarnjeg i vanjskog analnog sfinktera što vodi inkontinenciji stolice. Jetra biva smanjene aktivnosti zbog čega se osjetljivost na neke lijekove povećava. Starije osobe često imaju sniženu koncentraciju serumskih albumina.
Prehrana ako je pravilna i izbalansirana, vodi tjelesnom integritetu i ravnoteži organizma. Pod pojmom malnutricije podrazumijeva se pretilost, kao i pothranjenost. Opasnost malnutricije povećava se s tjelesnim, psihičkim i ekonomskim promjenama koje su sastavni dio starenja. Energetske potrebe u starijoj dobi su 2400 kalorija dnevno za muškarce, 1990 kalorija za žena.